KOMENTAR

Povod za ovaj komentar su vijesti na socijalnim mrezama koje prenose razni informativni portali, novine i TV kuce i nase  i svjetske.

Neposredni povod je jedna jucerasnja  vijest koju prenose novine (koje sam ja pokusavala dozivjeti kao profesionalne), a koje se ticu novog predsjednika jedne velike i mocne drzave.

Dakle, u tom clanku se opisuju namjere tamo negdje kao da je pisac tog clanka sjedio sa tim mocnim predsjednikom i uz kaficu ili mozda rakijicu mu je preneseno par stvari tako da sad u prvom licu on prepricava razgovor.

“Ja sam njemu rekó, on je meni rekó itd..”

Poznato vam ovo iz svakodnevnog zivota?

Ovakve iste price sam i ja dosta puta cula u ordinaciji od svojih pacijenata u sklopu njihovih bolesnih fantazija, halucinacija ili sumanutosti, manicnih stanja i poremecaja licnosti…

Koji je motiv prica, zasto su prezentovane na ovakav nacin i da li su istinite- to je na vama da sami zakljucite.

Kad sam ovo citala asocirala sam na neke poremecaje psihickih funkcija pa sad samo zelim da vas informisem o nekim od poremecaja pamcenja i misljenja.

Ljudi cesto misle da su zaboravljanje, gubitak pamcenja i nemogucnost da se upamti nesto novo jedini poremecaji pamcenja i pri tome asociraju da je u pitanju starost ili demencija.

Ali nije tako.

Recete sad kakvo veze ima pamcenje sa laganjem. Ima. Zato ste se neki ljudi nekog dogadjaja ne sjecaju nikako  ili samo djelomicno  pa onda sjecanja “popunjavaju”.

Tako da se onda osoba “sjeca”necega sto nije bilo i  “sjeca se” necega,  ali na sasvim drugaciji nacin od onoga kako se stvarno desilo.

To se moze javiti i kod zdravih osoba u raznim stanjima, npr stresnim situacijama, pod uticajem afekta, sugestije, umora, fantazija, nakon duzeg vremena, kod djece koja mastaju…

Evo kako medicinska enciklopedija opisuje neke od njih

Konfabulacija

izmišljeni lažni, neistiniti doživljaji koje bolesnik iznosi kao stvarno doživljene. Prava konfabulacija tipična je za Korsakovljev, pretežno alkoholni sindrom, gdje bolesnik zbog poremećaja pamćenja, pretežno zapamćivanja, ispunjava praznine u pamćenju takvim izmišljotinama. Ti su bolesnici podložni sugestiji, tako da svoje konfabulacije mogu proširivati na fantastični način. Inače se u običnom govoru kaže da konfabulira ona osoba koja izmišlja doživljaje i događaje i prikazuje ih okolini kao doživljene. Katkada se u tome približava tzv. pseudologiji fantastici.

Alomnezija

sjećanje na ranije doživljaje u iskrivljenu smislu. Radi se o iluzijama sjećanja, tj. dodavanju pogrešnih pojedinosti ili pogrešnog smisla sjećanju na stvarne događaje.Iskrivljavanje doživljaja normalno se odvija u optimističkom smijeru, tj. neki događaj koji je u času odvijanja izgledao neugodan, težak ili čak opasan, kasnijom preradom gubi tu značajku. Na tu kategoriju promjena upućuju izrazi kao „dobra stara vremena”, „divni dani mladosti”, koji u stvarnosti i nisu baš morali biti takvi.  U depresivnih ili paranoidnih bolesnika raniji doživljaji mogu dobiti pesimističku obojenost koju u stvarnosti nisu imali, ili takav karakter doživljenoga koji se prilagođuje sadašnjem stanju paranoidne bolesti.

Pseudomnezija

lažno, iskrivljeno sjećanje koje se bitno razlikuje od stvarnih doživljaja, daleko više nego kod alomnezije. Pseudomnezija je često povezana s fantazijama, fantastičnim mišljenjem i pseudologijom. Zbog bitne razlike među njima, po nekima se alomnezija naziva iluzijom sjećanja, a pseudomnezija halucinacijom sjećanja, premda uopste nemaju nikakve veze s tim  poremećajima percepcije .

Pseudologija fantastika (patoloska lažljivost)

je pojava kad sadržaje fantazije pojedinac počinje smatrati stvarnima, saopštavati ih kao stvarnost drugima i ponašati se u skladu sa tim. Osoba ima potrebu da obilato proizvodi neistinite podatke, da više ni on, a ni njegova okolina ne mogu da razluče šta je istina, a šta laž. Vremenom pacijent kreće nekritički da veruje u svoje tvorevine. Javlja se kod poremećaja ličnosti, u psihopatskih i sociopatskih osoba te kod teških neurotskih stanja.

Pomalo je zamorno i iscrpljujuce ovo sve sa medijima i laznim ili senzacionalistickim vijestima.  Slusala sam prije neki dan kako se stvaraju lazne vijesti i zasto. Nije tesko pogoditi da je u pitanju neciji profit a na racun nasih osjecanja, uglavnom osjecanja straha. Ima ona narodna koja kaze da ako 100 puta ponovis laz ona postaje istina.

Facebook je najavio da ce uskoro biti opcija za prijavu laznih vijesti. Bilo bi to vrlo korisno i ja joj se radujem.

Dok to ne bude, predlazem vam da kriticki posmatrate, analizirate i sami donosite zakljucke imajuci u vidu gore navedeno. Sretno u tome.

Bilo bi mi drago da podijelite svoja razmisljanja na ovu temu i zapazanja te koliko mediji uticu na vas zivot.