Bore-out sindrom-dosada na poslu dovodi do psihickih smetnji

Kako ubiti dosadu na poslu prije nego sto ona vas ubije?

dosada

Na poslu se moze raditi previse ili premalo. Oba stanja mogu izazvati psihicke probleme. Da pojednostavimo reci cemo ovako, iako to naravno nije uvijek tako : ko radi kod privatnika vrlo lako ce opisati sta je burn-out, a onaj ko radi u drzavnoj firmi bore-out. Prvi sindrom je sindrom sagorijevanja zbog stresa na poslu, a drugi sindrom dosade na poslu koji isto dovodi do velikog stresa. Bore-out sindrom i burn-out sindrom na kraju dovode do istih tegoba, pa ih je zbog toga cesto tesko razlikovati. Bore-out ima negativan predznak za razliku od burn-outa, jer se za ove osobe cesto misli da su lijene, a sto nije tacno.

Ovaj sindrom se cesto javlja kod radnika koji ili nemaju dovoljno posla tokom radnog vremena, pa onda vrijeme popunjavaju obavljajuci svoje privatne stvari ili se jednostavno dosadjuju; ili ukoliko ima dovoljno posla ali on ne predstavlja izazov i obavljaju ga rutinski. To je cesto uzrok dosade na poslu kod visokokvalifikovanih strucnjaka.

Osoba koja ima premalo (dovolno izazovnog) posla ima gotovo iste tegobe kao ona koja ima previse posla i zbog toga je “sagorjela”.

Da li patite od bore-out?

Ovaj test moze pomoci da se samotestirate i imate orjentaciju da li patite od bore-out sindroma.

  • Obavljas li privatne poslove tokom radnog vremena?
  • Osjecas li da ti tvoj posao nije izazovan i interesantan?
  • Pretvaras li se nekada da si zauzet i da nesto radis?
  • Da li si umoram i bezvoljan kada dodjes kuci nakon posla i pored toga sto nisi imao tezak dan i puno posla ?
  • Da li si nezadovoljan svojim poslom?
  • Da li bi mogao sav posao koji uradis uraditi za manje vremena nego sto ga sad radis?
  • Da li se plasisi da promijenis posao jer ces onda manje zaradjivati ili neces moci naci drugi posao?
  • Saljes li tokom posla privatne mejlove ili poruke preko socijalnih mreza kolegama?
  • Imas li premalo interesovanja za posao?

Ako je odgovor na 4 ili vise pitanja bio potvrdan, moguce je da imate bore-out sindrom.

Najcesce tegobe su:

  • osjecate se razdrazljivo,  nekada agresivno
  • bez interesovanja i zadovoljstva
  • samopouzdanje je lose
  • sumnjate u svoje mogucnosti i sposobnosti
  • osjecate da ste pod stresom
  • pretvarate se da ste zauzeti sa poslom
  • postajeti cinicni
  • trazite druge zanimacije na poslu: besciljno surfanje po internetu, obavljanje privatnih poslova, citanje online novina…
  • nemate vise inicijative i energije za nove stvari
  • odgadjate obavljanje poslova i obaveza
  • manje se interesujete za prijatelje i gubite interes za druzenja i lijepo provodjenje slobodnog vremena
  • I gubite interes za posao i/ili privatna dogadjanja
  • I vremenom postajete nezadovoljni, nerasplozeni, bezvoljni, umorni,depresivni

Bore-out je cesto kao zacarani krug: iako covjek zeli raditi , on nema posla ili ne osjeca vise da je motivisan i da mu je posao interesantnan, pocinje mu biti dosadno. Zbog toga mu jos vise opada interesovanje za posao i jos manje ima izazova u tome sto radi i ne predstavlja mu nikakvo zadovoljstvo  niti dobija nagradu (ni od sebe ni od drugih ) zbog uspjesno obavljenog posla i pocne mu opadati samopouzdanje. To dalje dovodi do toga da gubi inicijativu i entuzijazam, i onda mu postaje sve dosadnije i dosadnije.

Sta uraditi?

Shvatite ozbiljno ovaj zacarani krug, jer ovo osjecanje iscrpljenosti i niskog samopouzdanja zbog dosade na poslu nece proci samo od sebe. Ustvari moze dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica po privatni i profesionalni zivot i depresije.

Rjesenje bi bilo u akciji i otvorenosti u vezi stanja na poslu.

Radite na svom samopouzdanju. Ono stalno pada i pomalo se covjek pocinje pitati ko je i zasto je tu. Sliku koju ima o sebi postaje negativna.U ovakvim situacijam obracanje za pomoc strucnjaku za pomoc je uvijek dobar izbor . U slobodne vrijeme treba raditi stvari koje covjek voli i koje ga ispunjavaju zadovoljstvom i kroz koje moze da se oslobodi negativne energije, i one koje mu predstavljaju izazov.

Preuzmite inicijativu, budite i radite ono sto volite. Ne cekajte da vam neko drugi kaze sta je to.Jer to niko drugi ni ne zna sem vas . Postavite licne ciljeve i radite na njima.Pazljivo planirajte aktivnosti do ostvarenja tog cilja i onda krenite u realizaciju.

Pokazite da imate ideje. Ne morate na poslu pricati da vam je dosadno , radje pokazite da imate ideje i sta vi jos mozete  na poslu uraditi .

Upoznajte sebe i saznajte sta u stvari zelite od svog posla.Sta je to sto vas pokrece? Sta zelite jos u zivotu postici?

Ovaj sindrom je opisan , ali jos nije istrazen dovoljno. Odnosi se na posao, a meni se cini da bi se mogao bas i kao burn-out primijeniti i na druge oblasti zivota. Na to me posebno navode saznanja mojih klijenata koji cesto dosadu u zivotu identifikuju kako jedan od okidaca za pocetak svojih psihickih tegoba. Kod mene kao psihijatra dolaze obicno kad vec imaju izrazene tegobe i kad su u depresiji ili oboljeni od neke psihosomatske bolesti. Uz odgovarajucu farmakoterapiju ako se ispostavi da je potrebna, zapravo najvise im pomaze ponovo prikupljanje energije i podizanje samopouzdanja, te postavljanjem jasnih i privlacnih ciljeva. Kada ne mogu sami da to postignu uvijek ima za njih neki dobar nacin da to postignu.